Browsing of Articles

1. Ferguson DB. Saliva as a Diagnostic Fluid. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):77-82.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	Saliva as a Diagnostic Fluid
   Title in Croatian:	Slina kao dijagnostička tekućina
   Type of Article:	review
   MeSH:	SALIVA DIAGNOSTIC TESTS, ROUTINE
   Abstract:	Lakoća i jednostavnost te neinvazivan način kojim se slina skuplja od većine ispitanika, mnoge je istraživače upozorila na to da bi mogla, za dijagnostičko ispitivanje, biti prikladnija od krvi. Mogućnosti su predstavljene u znanstvenom radu prezentiranom na Simpoziju oralne biologije, a nakon sastanka Međunarodne udruge za dentalna istraživanja u Nizozemskoj godine 1986. Daljnje analize u proteklom stoljeću nisu dale ništa novoga s obzirom na zaključke iz spomenutoga rada. Sada su, pak, nove, analitičke metode ponovno potaknule zanimanje znanstvenika za dijagnostičku primjenu uzoraka sline. Neke su metode bile predstavljene na sastanku IADR-a godine 2004., a objavljene su sljedeće godine u Advances in Dental Researchu. Točnije, Akademija znanosti grada New Yorka tiskala je tekstove sa simpozija u svojim Analima godine 2007. U toj su publikaciji opisani novi i zanimljivi postupci u dijagnostičkim metodama u kojima se rabi vrlo mala količina sline.

2. Kamberi B, Hoxha V, Kqiku L, Pertl C. The Manganese Content of Human Permanent Teeth. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):83-8.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	The Manganese Content of Human Permanent Teeth
   Title in Croatian:	Sadržaj mangana u trajnim zubima
   Type of Article:	original scientific paper
   MeSH:	MANGANESE TRACE ELEMENTS + analysis TOOTH
   Abstract:	Svrha studije bila je istražiti i usporediti sadržaj mangana u uzorcima zuba pojedinaca s različitih zemljopisnih lokacija. Materijal i postupci: Na području dvaju kosovskih gradova – Kline i Mitrovice, te u Grazu u Austriji bilo je skupljeno sedamdeset i šest uzoraka zuba od pojedinaca (u dobi od 18 do 65 godina). Ukupno je bilo 40 zuba od pacijenata i 47 od pacijentica.Koncentracija mangana mjerila se korištenjem induktivne spektrometrije (ICP-MS-a). Rezultati: Srednja vrijednost koncentracije mangana kod mještana Kline iznosila je 2,03 ± 1,44 mg/kg, kod stanovnika Mitrovice 1,42 ± 0,71 mg/kg, a kod stanovnika Graza 1,01 ± 0,85. Sadržaj mangana kod Klinjana i Mitrovčana bio je statistički znatno veći od onoga u zubima stanovnika Graza (p < 0,05). Nije bila ustanovljena statistički veća razlika u koncentraciji mangana u zubima između muških i ženskih ispitanika (p > 0,05). Zaključci: Koncentracija mangana bila je veća u uzorcima zuba stanovnika Kosova negoli Austrijanaca.

3. Ferreira Lopes MW, Santos Gusmao E, Vasconcelos Alves RD, Cimoes R. The Impact of Chronic Periodontitis on Quality of Life in Brazilian Subjects. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):89-98.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	The Impact of Chronic Periodontitis on Quality of Life in Brazilian Subjects
   Title in Croatian:	Utjecaj kroničnog parodontitisa na kvalitetu života u Brazilu
   Type of Article:	original scientific paper
   MeSH:	ORAL HEALTH QUALITY OF LIFE PERIODONTAL DISEASES PERIODONTITIS
   Abstract:	Svrha: Istraživanja utjecaja oralnog zdravlja na kvalitetu života koriste se mnogim indeksima kvalitete života. Zadatak ove analize bio je procijeniti vezu parodontitisa i kvalitete života na uzorku pacijenata s parodontitisom. Materijal i načini: Ukupno 302 pacijenta s blagim, umjerenim i teškim parodontitisom odgovorilo je na pitanja u upitniku kojim su se ispitivale sociološko-ekonomske varijable (dob, spol, školovanje, bračno stanje te prihod) te na upitnik OHQoL-UK-a (United Kingdom Oral Health-Related Quality of Life). Cilj je bio procijeniti utjecaj parodontitisa na kvalitetu života. Rezultati: Parodontitis ima velik utjecaj na kvalitetu života, sa statistički znatnim razlikama kad je riječ o jedenju, izgledu, općem zdravlju, osmijehu te sociološko-ekonomskom statusu. Vrijednosti OHQoL-UK-a pokazale su povezanost sa spolom i prihodom kućanstva (p<0,05). Statistički velika povezanost bila je između stupnja parodontitisa i vrijednosti OHQoL-UK-a (p<0,05), no niže vrijednosti kvalitete života bile su češće kod pojedinaca s težim oblicima kroničnog parodontitisa. Zaključak: Ovo istraživanje o utjecaju parodontitisa na kvalitetu života otkrilo je da su negativni aspekti češći kod pojedinaca s teškim kroničnim parodontitisom, što upućuje na samopercepciju pacijenata kad je riječ o zdravlju parodontalnih tkiva.

4. Coşkun Akar G, Ozdemir N, Uluer H, Aksoy G. A Clinical Evaluation of Fixed Partial Dentures. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):99-109.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	A Clinical Evaluation of Fixed Partial Dentures
   Title in Croatian:	Klinička procjena fiksnih protetskih nadomjestaka
   Type of Article:	original scientific paper
   MeSH:	DENTAL ABUTMENTS DENTURE, PARTIAL, FIXED DENTAL CROWNS METAL CERAMIC ALLOYS
   Abstract:	Svrha: procjena nosača i status fiksnih protetskih nadomjestaka kod pacijenata koji su zatražili njihovu zamjenu. Materijali i metode: U Zavod za protetiku Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Ege poslano je 115 ljudi kako bi im se s razlogom skinuo FPN. Raspon godina bio je između 35 i 76 (53,98±8,55). Kategorije pregledanih fiksnih nadomjestaka bile su sljedeće: 15 (13%) potpunih metalnih krunica, 63 (54,8%) metalno-akrilatnih mostova i 37 (32,2%) metalno-keramičkih. Bio je zabilježen i broj članova, položaj i vrsta restoracija u zubnom luku te starost. U postupku procjene okluzije koristili smo se kriterijima USPDH-a, a za procjenu kliničke kakvoće restoracija uprabljene su ocjene iz sustava CDA. Rezultati: Pregledano je ukupno 100 mostova sa 727 članova, 464 nosača i 263 međučlana. Prosječna im je iznosila je 6,53 (±7,04) godina za krunice, 8,16 (±9,28) za metalno-keramičke mostove i 10,00 (±6,21) godina za metalno-akrilatne mostove. Prosječna starost djelomičnih fiksnih proteza bila je znatno veća u metalno-akrilatnoj skupini negoli u metalno-keramičkoj (p=0,017) i kod potpuno metalnih krunica (p=0,015). Kliničkom procjenom otkriveno je da su parodontno zdravlje (p=0,011), estetika (p=0,000) i higijena (p=0,002) bili na nižoj razini kod metalno-akrilatnih DFP-a negoli kod drugih vrsta djelomičnih fiksnih proteza. Najveći gubitak proksimalnih kontakata dogodio se u skupini metalno-akrilatnih FPN-a (p=0,003). Zaključak: Prije skidanja djelomično fiksnih proteza ustanovljeno je pregledom i procjenom na temelju kriterija CDA-a da je ocjenu „neprihvatljivo“ za parodontno zdravlje, estetiku i higijenu dobilo više radova DFP-a iz skupine metalno-akrilatnih mostova negoli iz onih skupinemetalno-keramičkih.

5. Kalauz A, Prpić-Mehičić G, Katanec D. The Reasons for Tooth Extractions: A Pilot. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):110-6.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	The Reasons for Tooth Extractions: A Pilot
   Title in Croatian:	Razlozi za ekstrakcije zuba: ogledna studija
   Type of Article:	original scientific paper
   MeSH:	TOOTH EXTRACTION DENTAL CARIES
   Abstract:	Svrha rada bila je istražiti i ustanoviti primarne razloge za ekstrakciju zuba u trajnoj denticiji. Materijali i postupci: Istraživanje smo organizirali od siječnja do ožujka 2007. na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za endodonciju i restaurativnu stomatologiju i Zavodu za oralnu kirurgiju. Kao metodu odabrali smo upitnik koji je, osim osobnih podataka pacijenta, sadržavao i osnovne razloge za ekstrakciju. Prikupljene podatke statistički smo obradili parametrijskom i neparametrijskom analizom varijance, ovisno o distribucijama dobivenih podataka. Rezultati: Ukupno je bilo anketirano 113 ispitanika u dobi od 10 do 85 godina - 61 (54%) žena i 52 (46%) muškarca. S obzirom na to koliko su često odlazili stomatologu, više je bilo neredovitih pacijenata (54,9%). U svim dobnim skupinama najčešći razlog za ekstrakciju bio je karijes (53,4%), a kod većine pacijenata (75,7%) prije toga nije bila provedena nikakva endodontska terapija. Najčešće ekstrahirani zubi bili su prvi trajni molari zbog karijesa (25,3%), a donji frontalni bili su uglavnom izvađeni zbog parodontopatija i to u dobnim skupinama iznad 45 godina (8,7%), a kod mlađih bili su ekstrahirani prvi premolari uglavnom iz ortodontskih razloga. Zaključak: Zbog opsežnih karioznih destrukcija molara nije bilo moguće obaviti adekvatnu endodontsku i/ili konzervativnu terapiju, pa je ekstrakcija bila jedina terapijska mogućnost. Zbog toga se mora više truda uložiti u preventivne programe kako bi se sačuvalo oralno zdravlje.

6. Baranović M, Mravak-Stipetić M, Baričević D, Baranović M, Čimić A, Blažević A. Oral Mucosa Status of Patients Undergoing Orthodontic Treatment. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):117-25.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	Oral Mucosa Status of Patients Undergoing Orthodontic Treatment
   Title in Croatian:	Stanje oralne sluznice kod nositelja ortodontskih naprava
   Type of Article:	original scientific paper
   MeSH:	MOUTH MUCOSA ORTHODONTIC APPLIANCES PERIODONTAL INDEX
   Abstract:	Svrha istraživanja bila je ispitati koliko je česta upala sluznice tijekom ortodontske terapije s obzirom na stupanj higijene i vrstu ortodontske naprave. Ispitanici i postupci: Sudjelovalo je 110 djece u dobi od 6 do 18 godina - 60 je imalo fiksne ili mobilne ortodontske naprave, a u kontrolnoj skupini bilo ih je 50 tek upućenih na ortodontsko liječenje. Primjenom verificiranih kliničkih testova svima je bio određen stupanj oralne higijene, stupanj upale gingive i intezitet upale sluznice. Rezultati: Učestalost i intezitet upale gingive bio je obrnuto proporcionalan stupnju oralne higijene (p<0,05). Lošiju oralnu higijenu imali su ispitanici u kontrolnoj skupini. Jače upalne promjene bile su uočene samo kod malobrojnih nositelja fiksnih ortodontskih naprava. Nije bila dokazana statistički znatna povezanost između upale sluznice i vrste ortodontske naprave. Zaključak: Rezultati pokazuju da nositelji ortodontskih naprava imaju bolju oralnu higijenu i rjeđe upaljenu sluznicu negoli oni u kontrolnoj skupini.

7. Vrsalović I, Baraba A, Anić I, Espelid I, Tveit AB, Miletić Karlović I. Restorative Treatment Decisions of Dentists in Split and Dalmatia County on Approximal and Occlusal Caries: a Pilot Study. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):126-36.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	Restorative Treatment Decisions of Dentists in Split and Dalmatia County on Approximal and Occlusal Caries: a Pilot Study
   Title in Croatian:	Odluke stomatologa Splitsko-dalmatinske županije o restaurativnom tretmanu aproksimalnih i okluzalnih karijesnih lezija: ogledna studija
   Type of Article:	preliminary report
   MeSH:	DENTAL CARIES DENTIN QUESTIONARIES HEALTH CARE SURVEY
   Abstract:	Svrha istraživanja: Zadatak ovog eksperimentalnog istraživanja bio je odrediti dubinu aproksimalnih i okluzalnih karijesnih lezija kod kojih se stomatolozi na području Splitsko-dalmatinske županije odlučuju za restaurativni tretman te vrste preparacija i materijale koje za to odabiru. Materijali i metoda: Upitnik koji su sastavili Espelid i suradnici (2001.) preveden je s engleskoga jezika na hrvatski i podijeljen slučajno odabranom uzorku (n=100) stomatologa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ispunilo ga je njih 28. Na slikama u upitniku bili su prikazani različiti klinički i radiološki stadiji aproksimalnih, okluzalnih i upitnih karijesnih lezija. Rezultati: Većina stomatologa odlučila se za restaurativni tretman aproksimalnih karijesnih lezija koje su dosegnule caklinsko-dentinsko spojište (39%) ili vanjsku trećinu dentina (39%). Za aproksimalnu karijesnu leziju 61 posto stomatologa odabrao je tunelsku preparaciju. Otvaranje okluzalne karijesne lezije u dentinu bio je izbor njih 75 posto. Većina (46%) odgovorila je da zub A ima karijesnu leziju u caklini, a 39 posto smatralo je da zub B nema karijesnu leziju. Zaključak: Stomatolozi Splitsko-dalmatinske županije odlučuju se za restaurativni tretman u trenutku kada karijesna lezija dosegne caklinsko-dentinsko spojište ili vanjsku trećinu dentina, ali su potrebna daljnja istraživanja na većem broju ispitanika.

8. Manjunatha BS, Siva KG, Raghunath V. Central Low-Grade Mucoepidermoid Carcinoma or Glandular Odontogenic Cyst: Report of an Interesting Case. Acta Stomatol Croat. 2009;43(2):137-44.
    [details]
    [close]
   Full Text

   Title in English:	Central Low-Grade Mucoepidermoid Carcinoma or Glandular Odontogenic Cyst: Report of an Interesting Case
   Title in Croatian:	Centralni mukoepidermoidni karcinom niskog stupnja ili žljezdana odontogena cista: prikaz zanimljivog slučaja
   Type of Article:	case report
   MeSH:	ODONTOGENIC CYSTS CARCINOMA, MUCOEPIDERMOID
   Abstract:	Mukoepidermoidni karcinom rijedak je u čeljusti i histološki je jako varijabilan. Točna patogeneza nije poznata - hipoteza je da epitelna ovojnica odontogene ciste ima najvažniju zadaću. Budući da je malo oralnih patologa i kliničara vidjelo tu leziju, potrebno je odrediti kliničko-patološke parametre i kriterije za postavljanje dijagnoze. U ovom radu izvještavamo o centralnom mukoepidermoidnom karcinomu niskog stupnja kod 46-godišnjeg muškarca te opisujemo kliničko-patološka svojstva i raspravljamo o sličnosti sa žljezdanom odontogenom cistom (GOC-om). Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je GOC neovisnim patološkim entitetom i klasificirala ga kao razvojnu odontogenu epitelnu cistu.